Piše: Katarina Hlača, Prva sušačka hrvatska gimnazija (Rijeka)

U današnje vrijeme teško je ne skrolati po bespućima društvenih mreža ravnodušan. Bilo da se radi o shein haulu, novom Labubuu ili najtrendi odjeći ove jeseni, teško je biti aktivan član društvenih mreža da ne osjećamo FOMO. Fear Of Missing Out ili strah od propuštanja je osjećaj anksioznosti ili bojaznosti da ljudi oko nas žive bolje ili zabavnije od nas . Na Tik Toku, jednoj od najpopularnijih društvenih mreža među mladima, hešteg #TikTokMadeMeBuyIt ima 80 milijardi pregleda. Imamo osjećaj da se svaki tjedan na društvenim mrežama pojavljuje neki novi trend, u kojem jednostavno moramo sudjelovati kako bismo svima pokazali kako smo u trendu i pazimo kako se oblačimo.

Dok su u prošlosti trendovi trajali mjesecima pa čak i godinama, zbog utjecaja mreža poput Tik Toka, na kojima filmići u prosjeku ne traju dulje od minute i gdje se svakodnevno objavi oko 24 milijuna videa, jedan trend obično ne traje dulje od mjesec dana. Ono što počne kao novi ljetni hit, nakon nekoliko mjeseci postaje zaboravljeno te završi na smetlištu ili second-hand dućanu.
Primjera ima mnogo – ovog ljeta Internet je poludio za Labubuom, plišanom lutkicom koja je dolazila u kutijama iznenađenja, tako da nikad nisi mogao znati koju ćeš inačicu lutkice dobiti. Postala je statusni simbol i ubrzo se našla na torbama svih, od običnih ljudi pa sve do slavnih zvijezda. I dok su ovo ljeto svi kupovali po pet labubu kutijica, danas teško da ćemo naići na ijedan labubu unboxing video. Dionice kompanije Popmart, koja proizvodi labubue, utrostručile su se u vrijednosti, a analitičari su za neobičnu figuricu predviđali samo rast u popularnosti. No labubu-mania samo pokazuje koliko brzo trendovi nastanu, a i koliko naglo zamru.
Labubu nije jedini primjer impulzivne kupnje TikTok trendom. Sve od odjeće, dućana, modnih dodataka, parfema, šminke, knjiga, pa čak i sušila za kosu, ima potencijal postati novim it komadom koji svi moraju imati. Ovaj zanimljiv fenomen pokazuje promjenu u ponašanju nas, kupaca, više ne kupujemo po potrebi već kupujemo proizvode za koje nismo znali da nam trebaju. Pitanje je samo hoćemo li dopustiti da Tik Tok i Instagram tako utječu na nas.

Od 2018. kada je Instagram  bio poznat samo po selfijima, a Tik Tok kao aplikacija za snimanje plesova, prošlo je mnogo vremena. Danas su obje aplikacije kupovna središta, gdje nas samo dva klika dijele od toga da se proizvod koji je tako dobar da ga jednostavno morate imati pojavi na vašoj kućnoj adresi.

Još jedan način na koji društvene mreže potiču konzumerizam su estetike i vibre. Na Tik Toku i Instagramu nije neobično vidjeti kako se korisnici prikazuju kao dio određene supkulture formirane na ekranima. Izrazi poput cottagecore, y2kcore, clean girl i sl. sve su češći, a od  korisnika se očekuje da se oblače na određeni način i koriste određene proizvode kako bi se uklopili u neku od novonastalih supkultura. Iako kroz Tik Tok možemo istraživati i izražavati svoj identitet na načine na koje to prije nismo mogli i povezivati se s istomišljenicima, subkulture nastale na Tik Toku nestaju jednako brzo kao i drugi trendovi na aplikaciji. Istraživanja su pokazala da stalna izloženost fabriciranim životima influencera i nerealističnim standardima ljepote dovodi do povećanih problema s tjeskobom i iskrivljenoj slici tijela.

Konstantno praćenje trendova može dovesti i do ovisnosti o šopingu. Službeno znana kao oniomanija, ovisnost o šopingu može dovesti do financijskih problema, kasnijeg osjećaja nezadovoljstva izazvanog kompulzivnim trošenjem, sve kako bismo na par minuta osjetili nalet dopamina jer smo kupili novi must-have proizvod.

Zagrobni život jednog trenda

Iako nam se stalno kupovanje stvari koje mislimo da nam trebaju može činiti fora, dugoročne posljedice takvog ponašanja ne postoje samo za naš novčanik i raspoloženje, već i za cijeli planet. Što se dogodi s Labubuom kad prestane biti zanimljiv vlasnicima? Ili odjećom sa sheina kupljenoj u hiru? Završi na odlagalištu otpada ili , rijetko, u second-hand dućanu. Kako su odlagališta otpada obično udaljena od naših života (a i ona koja postoje su mala) nemamo pojam o tome koliko naše potrošačke navike utječu na planet.
Ono što se nama u trenutku činilo cool stotinama godina će trunuti na smetlištu, a ljudi (i djeca) koja skupljaju smeće na tim deponijima kako bi nešto zaradili patit će od ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Znam da ovako sročeno, cijela ta priča zvuči pesimistično, ali u današnje doba koliko brzo nešto kupimo toliko se brzo toga i riješimo. Lako je baciti i zaboraviti neki odjevni predmet kad nemamo razvijenu svijest koliko će jedna jednostavna radnja poput bacanja nepotrebnih stvari utjecati na naš okoliš, naša mora i oceane.

I zato se treba zapitati: treba li mi uopće taj labubu ili nova boca za vodu ili nova šminka ili nova odjeća? Hoće li mi to koristiti više od jedan put?

U današnjem svijetu koji se kreće tako ubrzano, gdje se informacije, vijesti i trendovi izmjenjuju sve brže i brže, i gdje beskonačno tražimo taj nalet dopamina, lako je zanijeti se i samo slijepo pratiti trendove, misleći da smo dio nečeg većeg od sebe. No nije nužno to uvijek tako. Influenceri i reklame možda nam mogu poručiti da neki proizvod jednostavno moramo imati te da trčimo, ne hodamo do nekog dućana, ali prije nego što zatvorimo mobitel i izađemo iz kuće, zapitajmo se „Je li mi to doista potrebno?“ Ili još bolje: „Moram li zaista sudjelovati u svakom trendu, pa i ako zaista želim mogu li isti rezultat postići s nečim što već imam doma?”