Piše: Lea Lončar, Medicinska škola u Rijeci
Danas nam je sve dostupno praktički u nekoliko klikova. Trebaju vam nove cipele? Na raspolaganju imate mnoge modne online trgovine. Vaš omiljeni izvođač upravo je objavio novu pjesmu? Možete ju odmah poslušati na streaming platformama. Želite pogledati novi film? Već je na Netflixu. I tako u nedogled.
U ovo doba konzumerizma, brze mode i digitalnih medija teško je uopće se snaći u moru informacija i trendova kojima smo svakodnevno izloženi. Mnogi žude za sporim životom, bez ekrana i društvenih mreža. Može se reći da je to jedan od glavnih razloga zbog kojeg se mnogo ljudi vraća onoj starijoj tehnologiji.
Analogni mediji vraćaju se na velika vrata. Od CD-a, DVD-a i kaseta do gramofonskih ploča. Streaming platforme danas su zamijenile sve ovo, ali ima nešto posebno u posjedovanju tih fizičkih stvari. Plaćanjem pretplate za te platforme, zapravo se plaća samo pristup muzici koju želimo slušati, ili filmovima, dok je kupnjom različitih fizičkih medija ta stvar u vašem vlasništvu. Kada slušamo muziku na mobitelu ili nekom drugom uređaju, često se dogodi da ulazimo u druge aplikacije, dopisujemo se ili gledamo društvene mreže iz čiste dosade. Zbog toga stvarno smatram da se slušanjem glazbe na pločama, kasetama i CD-ima na neki način više poštuje izvođača jer ste odabrali ,,uroniti“ u album koji slušate, a isto tako slušate pjesme po redoslijedu koji je odabrao izvođač, bez mogućnosti shufflanja.
Brza moda neizostavan je dio današnjice. Jedino pozitivno u vezi nje je to što prati aktualne modne trendove, ali ništa više osim toga. Ona je postala ogroman problem u našem društvu, jer osim toga što ima veliki utjecaj na zagađenje okoliša, tako izrađivana roba je jako loše kvalitete (količina ispred kvalitete), brzo ,,izađe iz mode“, a najgore od svega je izrabljivanje radnika tekstilne industrije diljem svijeta. Radnici su u takvoj tekstilnoj industriji vrlo potplaćeni (velika većina se bori priuštiti dovoljno hrane za sebe i svoje obitelji) kako bi nama odjeća bila što dostupnija i jeftinija, trpe nesigurne radne uvjete i uznemiravanja na temelju spola. Zato se vrijedi zapitati: treba li mi stvarno ta nova jakna iz Zare ili top sa Sheina? Kao alternativa brzoj modi, sve više ljudi kupuje rabljenu odjeću i obuću. To ne mora biti nužno iz dućana s rabljenom odjećom, već i preko različitih aplikacija (npr. Vinted). Također, neki se odupiru današnjim trendovima i izgrađuju svoj stil po uzoru na različita razdoblja u prošlosti. To je dokaz da je takva moda bezvremenska, a uz to i roba je kvalitetnija. Valja spomenuti i da su neke velike svjetske kompanije (Adidas, Nike, Puma…) njihovim vraćanjem retro modela uvelike odgovorne za takvu revoluciju u vremenu brze mode.
Kao što sam prije spomenula, ljudi danas žele sporiji život. Prepreka za to su društvene mreže i sve što one nude. Puno ljudi postaje doslovce ovisno o svom mobitelu, a glavni razlog je skrolanje. Skrolanje je napravljeno na način da se nama, korisnicima društvenih mreža, zaokupi sva pažnja zbog jednostavnosti korištenja. U stvarnosti to je jako loše za mentalno zdravlje, a što prije ljudi shvate koliko je ono zapravo opasno to bolje. Umjesto bezbrojnih sati provedenih na društvenim mrežama, vrijeme se može puno bolje iskoristiti, s naglaskom na provođenje vremena s ljudima koje volimo i u aktivnostima koje nas ispunjavaju, nakon kojih se osjećamo zadovoljno i bez osjećaja potraćenog vremena.
