Piše: Maša Šverko, Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka
U vremenu umjetne inteligencije, kratkih videa i preplavljujuće količine informacija, mladi sve manje čitaju i sve više scrollaju. Upravo zato Interliber, kao i mnogi drugi sajmovi knjiga, predstavlja izvrsno mjesto za približiti književnost mladima. Takvi događaji pružaju priliku za izravan susret s autorima, otkrivanje novih naslova i prisustvovanja raznim radionicama, u kojim čitanje nadilazi ekrane. Knjige pritom otvaraju nove prozore s pogledom u svijet znatiželje i inspiracije. 47. međunarodni sajam knjiga, Interliber, ove je godine otvorio vrata oko 120 tisuća ljudi, od kojih su većina bili djeca i mladi. Na sajmu je nastupilo više od 360 izlagača iz 15 zemalja, pružajući polaznicima zanimljiv i šarolik program.
Djeca u čitalačkom svijetu
U doba brzih izvora dopamina poput videa na Tiktoku, Instagramu ili Youtubeu, djeca sve manje vremena odvajaju za uranjanje u svijet mašte koji im knjige pružaju. Istraživanje National Literacy Trusta iz 2025. godine pokazalo je da samo jedno od troje djece u dobnom rasponu od 8 do 18 godina uživa u čitanju u svoje slobodno vrijeme, što je 36% manje nego prije 10 godina. Kada djeca više vremena posvećuju brzim videima i alatima umjetne inteligencije koji im odgovore serviraju na pladnju, ne razvijaju u dovoljnoj mjeri kognitivne sposobnosti, maštu i kritičko razmišljanje.
Zbog toga, Interliber je organizirao program za djecu “Pričam ti priču – bajka u našim rukama”, osmišljen s ciljem poticanja ljubavi prema književnosti. Tako je tijekom svakog dana festivala, od 17 do 20 sati, paviljon 5 bio ispunjen djecom željnom priča i čitanja.
Poznati dječji autori
Osim programa za djecu, ove godine su se na Interliberu pojavila mnoga poznata lica, djeci itekako draga. Tako su 12. studenoga djeca imala priliku upoznati pravog heroja koji stoji iza serijala knjiga “Gregov dnevnik”, Jeffa Kinneya. “Gregov dnevnik” mnogoj djeci predstavlja više od humoristične zbirke priča o Gregu, Rowleyu i Rodricku – on često označava prvi korak u svijet čitanja. Za one koji su ušli u svijet čitanja nešto ranije i odrasli su uz djela Sanje Pilić, susret s autoricom bio je poseban trenutak povratka u njezine priče o djevojčici Maši ili popularnom romanu “Jesam li se zaljubila?” Djecu sa srcem otvorenim za mistiku, fantaziju i SF (eng. science fiction) oduševila je Morea Baničević koja je predstavila svoj popularni roman “Demon iz školske knjižnice”.
U modernom dobu ispunjenom tehnologijom, za djecu je ključno upoznavati se s novim štivom te otvarati prostor mašti, zamišljanju priča, svjetova i likova.
Radionice za mlade
Osim susreta s poznatim piscima, za mlade su bile organizirane raznovrsne radionice. Jedna od takvih bila je radionica “Sto posto pismeni”. Tijekom tri dana Interlibera (od 11. do 14. studenoga) djeca su mogla sudjelovati u različitim programima.
Prvoga dana, 11. studenoga, djeca su prisustvovala “Maloj radionici glagoljice”, koju je predvodio Darko Žubrinić, predsjednik Društva prijatelja glagoljice. Drugoga dana djeca su mogla sudjelovati u radionici “Kako smanjiti digitalni otisak?”, gdje su s Marinom Knežević Barišić, autoricom priručnika “Što internet zna o meni“ i Anom Kirin s portala medijskapismenost.hr učila o opasnostima i načinima kontrole digitalnog otiska. Trećega dana, radionica “Sto posto pismeni” organizirala je dva kviza – HIGH FIVE za osnovne i srednje škole, u organizaciji Zagrebačkog velesajma i Hrvatskog kviz saveza.
Osim radionice “Sto posto pismeni”, 15. studenoga djeca su mogla sudjelovati u radionici “Poticanje čitanja: kako birati štivo u informatičkom dobu”, koju su vodili Božica Jelušić i Branko Marijanović. Ova radionica bila je izvrsna prilika da se djeci na zanimljiv način predstave aktualni problemi digitalizacije zabavnog sadržaja, a istovremeno je služila kao poticaj mnogim učenicima da započnu svoje prve čitalačke pustolovine.
Novo doba mobilnih uređaja, umjetne inteligencije i brzo dostupnog sadržaja ne mora značiti kraj pismenosti, mašte i kritičkog razmišljanja. Događaji poput Interlibera predstavljaju posebnu priliku za da se novo, zabavno štivo približi djeci i mladima. Upoznavanje njihovih omiljenih pisaca ili sudjelovanje u zanimljivim radionicama tek su prvi koraci u poticanju djece da zavire u svijet mašte, stvaralaštva i, naravno, čitanja.
